Sada je: 23 sij 2018 09:19.
Početna » Politika i društvo » Ekonomija



Započni novu temu Odgovori  [ 163 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 5, 6, 7, 8, 9
Autor/ica
Traži:
Poruka

Offline
Domoljub
Domoljub
Avatar

Pridružen/a: stu 2011
Postovi: 22028

Post Postano: 02 lip 2014 07:49 
Vrh  
POSAO TEŽAK 2,5 MILIJARDI EURA

PROPADAJU KONCESIJE NA AUTOCESTE? U opasnosti projekt koji bi trebao spasiti proračun


Državno odvjetništvo, ministarstvo prometa i ostale relevantne institucije odbacile su nacrt Ugovora o koncesiji za upravljanje i održavanje autocesta koji su izradili pravnici ugledne odvjetničke kuće Wolf Theiss koja je dio savjetničkog tima Ministarstva pomorstva. U savjetničkom timu su Erste Group Bank, Deloitte savjetodavne usluge, Asfinag International i spomenuta zagrebačka podružnica Wolf Theissa.


“Konačna verzija dokumenta koju su nam predali jednostavno nije dovoljno kvalitetna. Iz nje se jasno vidi kako Ugovor nije u skladu s hrvatskim zakonom. To je zaključak Državnog odvjetništva, Ministarstva prometa i svih ostalih ministarstava koji su odvojeno pregledali dokument i donjeli takav zaključak”, kazao je za Jutarnji list sugovornik upućen u proces monetizacije. Odvjetnici Wolf Theissa puna su tri mjeseca radili ovaj Ugovor.

Dvije opcije
Naši sugovornici tvrde kako su sada moguće dvije opcije za razrješenje problema. Kako saznajemo razgovori su u tijeku oduka će biti donjeta kroz nekoliko dana. Prva mogućnost je da savjetnik pronađe novu odvjetničku kuću koja bi izradila koncesijski ugovor a druga je opcija da Ministarstvo prometa taj posao preuzme u svoje ruke, raspiše natječaj za izbor pravnog savjetnika koji bi u najkraćem mogućem roku napravio prijedlog koncesijskog ugovora. U ministarstvu su skloniji drugoj opciji jer u tom slučaju u potpunosti mogu nadzirati izradu ugovora. Kako saznajemo odvjetnička kuća sa iskustvom u ovom poslu tražit će se na domaćem terenu a od nje se očekuje da prijedlog Ugovora izradi u roku 45 dana.

Nakon predaje nacrta koncesijskog ugovora zainteresirani konzorcij imat će oko mjesec i pol dana, odnosno do rujna za sastavljanje neobvezujuće ponude. U krugovima bliskim fondovima koji su dio konzorcija zainteresiranih za ovaj posao smatraju kako su ovi rokovi jako teško dostižni jer je riječ o kompleksnom poslu koji zahtijeva mnogobrojne konzultacije.

Milijarde eura
Vlada očekuje da će da bi od monetizacije mogla dobiti barem tri milijarde eura. Savjetnik za monetizaciju izračunao je da bi za koncesiju u trajanju od 40 godina investitor bio spreman platiti od 2,4 do 2,9 milijardi eura, a ako bi se razdoblje koncesije produljilo na 50 godina, taj iznos mogao bi biti između 2,6 i 3,3 milijarde eura.


http://www.jutarnji.hr/-dorh-je-odbio-n ... -/1195982/

_________________
(: oʞɐdoɐu ǝʌs ǝuǝɯ poʞ

 Profil  

Offline
Domoljub
Domoljub
Avatar

Pridružen/a: stu 2011
Postovi: 22028

Post Postano: 24 ruj 2014 08:03 
Vrh  
http://www.jutarnji.hr/otkrivamo-detalj ... z/1222377/

Ključne točke prijedloga reforme javne uprave Martine Dalić

1. smanjivanje broja politički imenovanih razina upravljanja uz istodobno uvođenje kriterija napredovanja i izbora rukovodećih službenika, koji se temelje na znanju i rezultatima rada

2. javni uvid u izbor rukovodećih službenika objavom rezultata natječaja na internetskim stranicama odgovarajuće institucije

3. uklanjanje preklapanja u nadležnostima, smanjenje broja ministarstava i ukidanje ureda državne uprave po županijama

4. uvođenje mjerljivih pokazatelja rada, sustava platnih razreda i napredovanja isključivo na temelju objektivnog mjerenja i ocjenjivanja radnih učinaka

5. mogućnost otkaza iz državne i javne službe u slučaju negativnih ocjena i neostvarivanja postavljenih zadataka i ciljeva

_________________
(: oʞɐdoɐu ǝʌs ǝuǝɯ poʞ

 Profil  

Offline
Domoljub
Domoljub
Avatar

Pridružen/a: stu 2011
Postovi: 22028

Post Postano: 30 ruj 2014 10:18 
Vrh  
U izvješću stoji da su, od ukupno 56 tvrtki, 34 u plusu s dobiti od 2,4 milijarde kuna. Najviše je zaradio HEP

U prvoj polovici ove godine strateške državne tvrtke bolje su poslovale nego lani: od njih 56, 34 su završile u plusu, odnosno s neto dobiti od 2,4 milijarde kuna, 19 ih je ostvarilo gubitak od 731,6 milijuna kuna, a za tri nisu objavljeni podaci, pokazalo je “Izvješće o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog interes za RH” Ministarstva financija koje je objavio Državni ured za upravljanje državnom imovinom na svojim internet-stranicama.


Zadovoljstvo poslom

Ostvarena neto dobit je 96,5 posto planiranog iznosa, pa državna administracija već sad trlja ruke. “Realno je za očekivati ostvarivanje planiranog iznosa dobiti na godišnjoj razini, a možda i veću realizaciju od planiranog, ukoliko izvršenje svih planiranih aktivnosti zaiste bude provedeno od strane menadžmenta ovih društava”, piše u Izvješću. Iako se u prvotnoj verziji izvješća tvrdilo da je od 78.274 zaposlenih 29,9 posto više od planiranog, što bi značilo 23.403 otkaza, jučer poslijepodne taj dio je korigiran. Izbrisan je postotak viška i ublažen je rečenicom da se mogu očekivati dodatne korekcije broja zaposlenih do kraja godine sukladno poslovnim planovima društava za ovu godinu.

Smutnje oko otkaza

No, uz to je objavljen i graf prema kojem bi se broj zaposlenih u ovoj godini trebao spustiti ispod 60 tisuća. Na internet-stranici Ministarstva financija još uvijek je prvotna verzija.


Najveću dobit ostvarile su: HEP Grupa 1,3 milijarde kuna, Državna agencija za osiguranje štednih uloga 362,4 milijuna kuna te Hrvatska banka za obnovu i razvitak 94,7 milijuna kuna. Po gubitku ljestvica izgleda: Ina 260,5 milijuna kuna, Petrokemija 225,8 milijuna kuna, HŽ Infrastruktura 42 milijuna kuna.

Ipak, ono što najviše zabrinjava, a čega su svjesni i državni dužnosnici, smanjene su investicije. U prvom polugodištu 2014. ulaganja su iznosila 3,1 milijardu kuna, što je 23 posto manje nego u istom razdoblju lani. Tada su bila više od četiri milijarde kuna.

Manje investicija

Obećali su da će u sljedećim tromjesečjima ispuniti plan. Rekorder po ulaganjima je HEP Grupa, koja je uložila 674,3 milijuna kuna, a na drugom je mjestu HŽ Infrastruktura s 427,4 milijuna kuna.

Iako se država nadala smanjenju subvencija, državne strateške tvrtke i dalje vole te financijske injekcije. U 15 tvrtki “upucano” je 1,2 milijarde kuna, što je rast od 6,5 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine, kada je država dala 1,15 milijardi kuna. Na top-listi onih koji su ostvarili najveći iznos subvencija nema velikih iznenađenja jer je najveći dio dodijeljen tvrtkama koje obavljaju poslove od općeg ekonomskog i javnog interesa. Tako je HŽ Infrastruktura dobila 463,6 milijuna kuna. No, kada se pogleda lista onih koji bilježe najveći rast subvencija, druga je slika. Na prvom mjestu je HRT kojem je povećan iznos subvencija 19 puta, na drugom HŽ Cargo (78,3 posto više), a na trećem mjestu Podravka s 36,3 posto više subvencija nego lani.

Pad razine kredita

Dobra je stvar što, iako se nisu smanjile ukupne obveze tih tvrtki, ipak su smanjeni krediti, i to za pet posto. Bankama, prema analizi, strateške tvrtke duguju 53,5 milijardi kuna. Najviše, naravno, HAC, gotovo 21 milijardu kuna, slijedi Autocesta Rijeka - Zagreb s obvezama od nešto više od sedam milijardi kuna i onda gotovo upola manje Ina - 4 milijarde kuna. Kad je riječ o depozitima, na dan 30. lipnja 2014. strateške tvrtke imale su oročeno 3,5 milijarde kuna. Najviše Janaf - 571,2 milijuna kuna. Prosječna najviša neto plaća u strateškim i tvrtkama od posebnog državnog interesa bila je 20.864 kune, a prosječna najniža 3839 kuna.

Strane banke ne žele davati kredite za proizvodnju oružja

Premda je 56 tvrtki stavljeno na listu strateških poduzeća od posebnog državnog interesa, kako su iz različitih djelatnosti i kako se bave različitim poslovima, tako imaju i različite probleme. Od Sunačnog Hvara i Cluba Adriatic, koji su u procesu predstečajne nagodbe, preko HEP-a koji se bori s konkurencijom i vremenskim uvjetima do agencije Alan koja se, primjerice, žali da “strane banke u RH nisu spremne financirati proizvodnju naoružanja u Republici Hrvatskoj”. Alanov je drugi problem što je platitio PDV pri uvozu vojne opreme za MORH, a on mu još to nije platio. No, i u takvim uvjetima svoje obveze podmiruju u rokovima i nemaju kredita.

Pojedine tvrtke, s druge strane, imaju problema s manjim narudžbama od države. APIS IT tvrdi kako je pad poslovnih prihoda rezultat smanjenja prihoda od Grada Zagreba i ministarstava, posebno Porezne uprave, zbog provođenja štednje. Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) žali se da je smanjenje produkcije državnih dokumenata rezultiralo smanjenjem njenih ukupnih prihoda.

Narodne novine “ubija” promjena Zakona o javnoj nabavi, koja je dovela do manjeg broja objava u e-Oglasniku javne nabave, ali i velika konkurencija.

Hrvatska lutrija, iako je iskazala nešto veću dobit od polugodišnjeg prosjeka, priznala je da ima smanjenje prihoda od lutrijskih igara za oko 11 posto, klađenja za 3 posto.

No, s druge strane, uspjela je skresati rashode prvenstveno kroz smanjenje troškova osoblja.

http://www.jutarnji.hr/veca-dobit--pad- ... -/1223834/

_________________
(: oʞɐdoɐu ǝʌs ǝuǝɯ poʞ

 Profil  
Prikaži postove “stare”:  Redanje  
Započni novu temu Odgovori  [ 163 post(ov)a ]  Stranica Prethodna  1 ... 5, 6, 7, 8, 9

Forum(o)Bir:  


Online

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.

Ne možeš započinjati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš postati privitke.
cron
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group :: Style based on FI Subice by phpBBservice.nl :: Vremenska zona: UTC [LJV]
HR (CRO) by hecos